Nadutost nakon obroka toliko je česta da je mnogi više ni ne doživljavaju kao nešto neobično. Stomak postane zategnut, pojavljuju se gasovi, osjećaj težine ili neugodno krčanje, a nekad se čini kao da se veličina stomaka promijeni za samo nekoliko sati.
Iako povremena nadutost najčešće nije razlog za paniku, zanimljivo je da uzrok ne mora uvijek biti konkretna namirnica. Ponekad mnogo više pažnje treba obratiti na način na koji jedemo, veličinu obroka i svakodnevne navike.
Gasovi u probavnom sistemu nastaju prirodno. Dio zraka progutamo tokom jela, dok gasovi nastaju i kada bakterije u debelom crijevu razgrađuju ugljikohidrate koje organizam nije u potpunosti apsorbovao. (NIDDK)
Najčešća greška možda nije ono što jedete
Kada se pojavi nadutost, prva reakcija često je da se okrivi određena hrana. Grah, mlijeko, kupus, luk ili voće lako mogu postati „krivci“.
Međutim, reakcija na hranu veoma je individualna. Ono što jednoj osobi ne pravi nikakav problem, kod druge može izazvati više gasova i osjećaj nadutosti.
Zato nije dobro automatski izbaciti veliki broj namirnica iz ishrane.
Mnogo korisnije može biti posmatrati kada se simptomi pojavljuju, nakon kojeg obroka i u kojoj količini.
Brzo jedenje može imati veći uticaj nego što mislite
Ako ručak pojedete za nekoliko minuta, dok istovremeno razgovarate ili žurite da se vratite obavezama, moguće je da ćete progutati više zraka nego kada jedete polako.
Progutani zrak može završiti u probavnom sistemu i doprinijeti podrigivanju, osjećaju pritiska i gasovima. Brzo jedenje i brzo pijenje prepoznati su kao jedan od načina na koji unosimo više zraka. (NIDDK)
Zato jedna jednostavna promjena može biti vrijedna pokušaja: usporite obrok.
Ne morate brojati koliko puta žvačete svaki zalogaj. Dovoljno je da ne jedete u žurbi i da hranu dobro sažvačete prije gutanja.
Velike porcije mogu biti problem
Čak i namirnica koju inače dobro podnosite može napraviti problem ako je pojedete u ogromnoj količini.
Veliki obrok znači da probavni sistem odjednom mora obraditi mnogo više hrane. Ako uz to obrok sadrži dosta masti, vlakana ili različitih ugljikohidrata, kod osjetljivijih osoba može se javiti osjećaj težine i nadutosti.
Zato nekima više odgovara nekoliko umjerenih obroka nego jedan veoma obilan.
Ako redovno primjećujete da ste izrazito naduti nakon velikog ručka, vrijedi eksperimentisati sa nešto manjim porcijama.
Gazirana pića mogu dodati još više zraka
Ovo je jedna od navika koju je relativno lako prepoznati.
Gazirana pića sadrže ugljični dioksid, a njihovim pijenjem dodatni gas ulazi u probavni sistem. Kod nekih ljudi to može pojačati osjećaj nadutosti i podrigivanje.
Ako često imate ovaj problem, pokušajte nekoliko dana zamijeniti gazirana pića običnom vodom i pratite da li primjećujete razliku.
Ne mora značiti da će svako osjetiti poboljšanje, ali je jednostavno provjeriti.
Neke zdrave namirnice također mogu izazvati gasove
Ovo je posebno zanimljivo.
Namirnica koja je nutritivno vrijedna ne mora automatski biti savršeno podnošljiva za svaki probavni sistem.
Mahunarke, određeno povrće, neke vrste voća i hrana bogata određenim ugljikohidratima mogu kod pojedinih osoba dovesti do povećanog stvaranja gasova. Razlog je što dio tih sastojaka dospijeva u debelo crijevo, gdje ga bakterije fermentiraju.
To ne znači da ih treba izbaciti iz jelovnika.
Često je važnija količina. Ako neko rijetko jede mahunarke pa odjednom pojede veliku porciju, reakcija može biti izraženija nego kada se takva hrana uvodi postepeno.
Nemojte odmah okriviti mliječne proizvode
Mlijeko i drugi mliječni proizvodi kod nekih ljudi mogu izazvati nadutost, gasove ili druge probavne tegobe, naročito ako postoji problem sa probavljanjem laktoze.
Ali ni ovdje ne postoji pravilo koje važi za sve.
Neko može imati problema nakon čaše mlijeka, a bez problema jesti određene fermentisane mliječne proizvode ili tvrde sireve.
Ako primijetite da se simptomi dosljedno ponavljaju nakon određenog proizvoda, korisnije je razgovarati sa ljekarom nego nasumično izbacivati čitave grupe namirnica.
Jedan mali dnevnik može otkriti mnogo
Ako vas nadutost često muči, pokušajte nekoliko dana zapisivati šta ste jeli i kada su se pojavili simptomi.
Ne treba praviti komplikovanu tabelu. Dovoljno je zapisati:
- šta ste jeli,
- približnu količinu,
- koliko brzo ste jeli,
- jeste li pili gazirano piće,
- kada se pojavila nadutost,
- jeste li imali zatvor, proljev ili bol.
Nakon određenog vremena može se pojaviti obrazac koji ranije niste primjećivali.
Na primjer, možda problem nije jedna namirnica, već kombinacija velikog obroka, brzog jedenja i gaziranog pića.
Kretanje nakon obroka može biti korisno
Nakon jela nije uvijek idealno odmah provesti nekoliko sati sjedeći.
Lagano kretanje može pomoći probavi, a redovna fizička aktivnost općenito se preporučuje kao jedna od navika koja može pomoći kod nadutosti.
Ne morate odmah krenuti na ozbiljan trening.
Kratka, lagana šetnja nakon obroka može biti sasvim dovoljna da uvedete više kretanja u dan.
Kada nadutost više nije nešto što treba ignorisati?
Povremena nadutost je česta, ali ako se problem stalno vraća, postaje intenzivniji ili traje duže vrijeme, vrijedi potražiti stručni savjet.
Posebnu pažnju treba obratiti ako se uz nadutost pojavljuju neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, krv u stolici, uporna dijareja ili zatvor, izražen bol ili druge neuobičajene promjene u probavi.
Takvi simptomi ne znače automatski da postoji ozbiljna bolest, ali su dovoljan razlog da se uzrok ne pokušava pogađati samo promjenom jelovnika.
Najvažnije je zapamtiti da nadutost nije uvijek posljedica jedne „loše“ namirnice. Brzina jedenja, veličina porcije, gazirana pića, individualna tolerancija hrane i način na koji probavni sistem obrađuje određene ugljikohidrate mogu zajedno igrati ulogu.
Ponekad zato nije potrebno napraviti ogromnu promjenu. Počnite od jednostavnih stvari: jedite sporije, smanjite pretjerano velike porcije, pijte dovoljno vode, pratite šta vam smeta i nemojte automatski izbacivati zdrave namirnice iz ishrane.
