Postoje namirnice koje gotovo svakodnevno imamo u kuhinji, a o njihovim mogućim koristima često ni ne razmišljamo. Jedna od njih je paradajz, odnosno sok od paradajza, jednostavan napitak koji se može pronaći u gotovo svakoj prodavnici.
U posljednje vrijeme sve više pažnje privlači upravo zbog sadržaja likopena, prirodnog pigmenta koji paradajzu daje karakterističnu crvenu boju. Ipak, važno je napraviti razliku između namirnice koja može biti dio uravnotežene ishrane i „čarobnog napitka“ koji samostalno rješava zdravstvene probleme.
Posebno je zanimljivo što se paradajz često povezuje sa zdravljem jetre, nivoom masnoća u krvi i ukupnim kvalitetom ishrane.
Zašto je paradajz toliko zanimljiv?
Paradajz je bogat različitim korisnim biljnim spojevima, a među najpoznatijima je likopen. Riječ je o karotenoidu sa antioksidativnim svojstvima.
Zanimljivo je da se likopen iz termički obrađenog paradajza može iskoristiti efikasnije nego iz sirovog paradajza. Zbog toga proizvodi poput soka, pasiranog paradajza i kuhanog paradajza mogu biti praktičan način da se ovaj spoj unese kroz svakodnevnu ishranu.
Osim likopena, paradajz sadrži vitamin C, kalijum i druge mikronutrijente.
Može li pomoći kod masne jetre?
Ovdje treba biti oprezan sa velikim obećanjima. Ne postoji jedan sok koji može „očistiti“ jetru preko noći ili zamijeniti liječenje.
Ipak, istraživanja se bave mogućom vezom između konzumiranja paradajza, likopena i metaboličkog zdravlja. U jednom istraživanju na djeci sa masnom jetrom, paradajz je bio dio kalorijski ograničene ishrane, a grupa koja ga je dodatno konzumirala pokazala je povoljne promjene u odnosu na neke pokazatelje masnoće u jetri i krvi.
Ključan detalj je upravo način na koji je istraživanje provedeno: paradajz nije bio samostalni tretman, nego dio šire promjene načina ishrane.
Zato je mnogo preciznije reći da sok od paradajza može biti dio zdravije prehrane nego tvrditi da samostalno uklanja masnoću iz jetre.
A šta je sa holesterolom?
I ovdje ukupna ishrana igra mnogo veću ulogu od jedne namirnice.
Ako osoba redovno jede velike količine pržene hrane, slatkiša, industrijski prerađenih proizvoda i hrane bogate zasićenim mastima, jedna čaša soka neće poništiti takve navike.
S druge strane, zamjena nekih manje korisnih izbora povrćem, voćem, integralnim žitaricama, mahunarkama, ribom i drugim kvalitetnim namirnicama može biti dio obrasca ishrane koji pogoduje boljem metaboličkom zdravlju.
Zbog toga sok od paradajza ima više smisla posmatrati kao mali dodatak dobro organizovanom jelovniku, a ne kao lijek za povišen holesterol.
Koliko soka ima smisla popiti?
Ako ga volite, jedna manja čaša uz obrok može biti sasvim praktičan način da paradajz uključite u ishranu.
Ne postoji dobar razlog da se pretjeruje i pije velika količina soka samo zato što je određena namirnica korisna. Veće količine mogu značiti i veći unos kalorija ili soli, posebno ako se kupuje gotov sok.
Kod kupovnog soka zato vrijedi pogledati deklaraciju.
Birajte proizvod sa što manje dodatog šećera i obratite pažnju na količinu soli. Neki sokovi od paradajza mogu sadržavati prilično mnogo natrija, što nije idealno za svakoga.
Kako napraviti jednostavniju verziju kod kuće?
Ako imate zrele paradajze, domaći sok možete pripremiti prilično jednostavno.
Paradajz operite, uklonite oštećene dijelove i isijecite ga na komade. Kratko ga prokuhajte dok ne omekša, a zatim ga usitnite blenderom ili procijedite ako želite glađu teksturu.
Ne morate dodavati šećer. Za ukus možete koristiti malo začina poput bosiljka, origana ili crnog bibera.
Ako želite kontrolisati unos soli, domaća verzija ima još jednu prednost – sami određujete koliko ćete je dodati.
Nije svaki sok od paradajza isti
Ovo je detalj koji se često zanemaruje.
Sok od paradajza koji se sastoji uglavnom od paradajza nije isto što i napitak sa dodatkom šećera, velikom količinom soli ili drugim sastojcima.
Zato nije dovoljno samo vidjeti riječ „paradajz“ na ambalaži. Pogledajte deklaraciju i sastav proizvoda.
Za svakodnevnu upotrebu jednostavniji proizvod često je praktičniji izbor, posebno ako želite da sok bude dio uravnotežene ishrane.
Najveća greška je očekivati čudo od jedne namirnice
Kada se pojavi priča o namirnici koja navodno „čisti jetru“, „topi masnoće“ ili „snižava holesterol“, lako je steći utisak da postoji brzo rješenje.
Organizam ipak ne funkcioniše tako.
Zdravlje jetre povezano je sa tjelesnom težinom, fizičkom aktivnošću, kvalitetom ishrane, metaboličkim zdravljem i drugim faktorima. Kod osoba koje imaju masnu jetru, promjene načina života i postepeno smanjenje tjelesne težine, kada je potrebno, mogu imati značajan uticaj.
Zbog toga je mnogo korisnije razmišljati o cijelom jelovniku nego tražiti jednu namirnicu koja će riješiti sve probleme.
Kako ga uklopiti u svakodnevnu ishranu?
Čaša soka od paradajza može se uklopiti uz doručak, ručak ili lagani međuobrok. Možete ga koristiti i kao osnovu za domaću supu, sos ili druga kuhana jela.
Još bolja opcija za mnoge ljude jeste da paradajz ne posmatraju samo kao sok. Svježi, kuhani ili pasirani paradajz može biti dio salata, umaka, variva i brojnih drugih jela.
Na taj način dobijate raznovrsniji jelovnik i ne oslanjate se na jednu namirnicu.
Ako već imate dijagnosticiranu masnu jetru, povišen holesterol ili druge zdravstvene probleme, promjene ishrane najbolje je uskladiti sa savjetom ljekara ili nutricioniste. Posebno je važno ne prekidati propisanu terapiju i ne zamjenjivati je sokovima ili suplementima.
Jedna čaša soka od paradajza zato nije nikakav čarobni napitak, ali može biti sasvim jednostavan i ukusan način da se povrće uključi u svakodnevnu ishranu. A upravo male, održive promjene koje se ponavljaju iz dana u dan često imaju mnogo više smisla nego traženje brzih rješenja.
